Rezolucija
A.751(18)
usvojena
4. studenog 1993.
SKUPŠTINA (Međunarodne organizacije za pomorstvo,
IMO),
PODSJEĆAJUĆI na članak 15(j) Konvencije o IMO koji opisuje djelatnost Skupštine
pri donošenju propisa i uputstava o sigurnosti i zaštiti u pomorstvu te
kontroli zagađivanja mora brodovima,
PODSJEĆAJUĆI
NADALJE da je Komitet za sigurnost u
pomorstvu, cirkularnim pismom MSC/Circ. 380, odobrio privremena uputstva za procjenu svojstava
upravljanjivosti pri projektiranju broda, kojim su vlade članice pozvane na
probnu primjenu uputstava s ciljem njihove ocijenje u praktičnoj primjeni i
moućnosti daljnjih unapređivanja,
PODSJEĆAJUĆI
TAKOĐER na rezolucije A.160(ES.IV), A. 209 (VII) i
A.501 (15) koje se odnose na upravljivost broda,
PREPOZNAVAJUĆI
upravljivost broda kao važan doprinos sigurnosti plovidbe,
VJERUJUĆI da će razvoj i primjena standarda upravljivosti broda, naročito
na velike brodove i brodove za prijevoz opasnog tereta, poboljšati sigurnost u
pomorstvu te unaprijediti zaštitu pomorskog okoliša,
UZIMAJUĆI
U OBZIR preporuke 62. sjednice Komiteta
za sigurnost u pomorstvu
1. PRIHVAĆA Privremene
standarde upravljivosti broda, dane u prilogu
Rezolucije
2. PREPORUĆA
vladama da obvezuju odgovorne za projektiranje, rekonstrukcije i
održavanje brodova u eksploataciji na primjenu standarda,
3. POZIVA vlade da sakupljaju informacije dobivene primjenom Standarda
i obavijeste Organizaciju o tome,
4. ZAHTJEVA od Komiteta za sigurnost u pomorstvu da, na temelju prikupljenih
informacija i podataka, stalno prati i kritički ocjenjuje Standarde,
5.
OVLAŠĆUJE Komitet za sigurnost u
pomorstvu da dopunjuje
Standarde kad je to potrebno.
Privremeni standardi
upravljivosti broda
1.1 Standarde
treba upotrebljavati s ciljem poboljšanja upravljivosti broda i izbjegavanja
gradnje brodova koji ne zadovoljavaju postavljene kriterije.
1.2 Standardi
sadržani u ovom dokumentu podrazumijevanju da se upravljivost broda može
ocijeniti pomoću karakteristika manevara u pokusima upravljivosti. Za
pokazivanje udovoljavanju Standardima mogu se primjeniti slijedeća dva
postupka:
1.2.1 Za
prognozu udovoljavanju Standardima u fazi projektiranja mogu se koristiti modelska ispitivanja i/ili prognoze
temeljene na matematičkim modelima. U tom slućaju,
rezultati prognoze postaju pravomoćni tek po provedbi pokusa s brodom u naravi.
Smatrati će se da brod udovoljava Standardima bez obzira na rezultate dobivene
u naravi, osim ako ovlašteno tijelo utvrdi da je prognoza napravljena površno
i/ili kada je upravljivost broda u bitnom nesuglasju sa Standardima.
1.2.2 Udovoljavanje Standardima može se pokazati ispitivanjem broda u
naravi provedenim u skladu sa Standardom. Ako se brod nalazi u bitnom nesuglasju
s Privremenim stanardima, ovlašteno tijelo može zahtjevati mjere pogoljšanja.
1.3 Prikazani Standardi smatraju se privremenim 5 godina od datuma
usvajanja na Skupštini. Na osnovi novih informacija i podataka te tekućih
istraživanja i razvoja ovi će se Standardi kao i postupci postizanja
udovoljavanja Standardima nanovo razmatrati.
2 PRIMJENA
2.1 Standardi se primjenjuju na sve brodove dulje od 100 m izgrađene
nakon 01.07.1994. neovisno o tipu kormila i propulzije. Standard se primjenjuje
i na sve tankere za prijevoz kemikalija i brodove za prijevoz ukapljenog plina
neovisno o njihovoj duljini.
2.2 Udovoljavanje Standardima treba ponovo provjeriti nakon popravka,
rekonstrukcije ili modifikacije broda iz članka 2.1 ako, po mišljenju ovlaštenog
tijela, promjene broda mogu utjecati na njegovu upravljivost.
2.3 Kad se na brodu koji izvorno ne podpada pod Standarde obavi
popravak, rekonstrukcija ili modifikacija takve naravi da se, po mišljenju
ovlaštenog tijela, brod može smatrati novim, tada i on treba udovoljavati
Standarde. Inaće, ako popravak, rekonstrukcija i modifikacija, po mišljenju
ovlaštenog tijela, može utjecati na značajke upravljivosti, treba pokazati da
upravljivost broda nije pogoršana.
2.4 Standardi se ne primjenjuju na brze jedinice kao što je
definirano u odgovarajućem Kodeksu.
3.1 Geometrija broda
3.1.1 Duljina (L) je
duljina broda izmjerena između okomica.
3.1.2 Srednja točka broda je točka na središnjici broda u sredini između
pramčane i krmene okomice.
3.1.3 Gaz (Ta)
je gaz na krmenj okomici.
3.1.4 Gaz (Tf) je gaz na pramčanj okomici.
3.1.5 Srednji gaz (Tm)
3.2 Standardni pokusi i odgovarajuća terminologija
3.2.1 Ispitna brzina broda (V)
prema ovom Standardu je najmanje 90% one brzine broda koja se postiže pri 85
% maksimalne snage stroja.
3.2.2 Manevar okretanja se provodi iz ustaljenog gibanja ispitnom
brzinom, bez promjene kursa, otklanjanjem kormila za 35o ili maksimalno dopustivi otklon kod ispitne
brzine broda. Provode se oba manevra okretanja, lijevo i desno.
3.2.3 Napredovanje je udaljenost, mjerena u smjeru početnog kursa, koju
srednja točka broda prevali od trenutka naredbe kormilu do trenutka promjene
kursa za 90o.
3.2.4 Taktički promjer je udaljenost, mjerena okomito na pravac početnog
kursa, koju srednja točka broda prevali od trenutka naredbe kormilu do trenutka
promjene kursa 180o.
3.2.5 Z-manevar se provodi naizmjeničnim otklanjanjem kormila na zadanu
vrijednost desno/lijevo u trenutku odstupanja kursa od početnog za zadanu
vrijednost desno/lijevo.
3.2.6 Z-10o/10o manevar se provodi naizmjeničnim
otklanjanjem kormila za 10o na obje strane u trenutku odstupanja
kursa od početnog za 10o, kako slijedi (opisan je manevar s prvim
izvršenjem u desno):
3.2.6.1 Iz ustaljenog pravocrtnog gibanja kormilo se zakreće na 10o
desno (prvo izvršenje).
3.2.6.2 U trenutku promjene kursa za 10o desno kormilo se okreće
na 10o na lijevo. (drugo izvršenje)
3.2.6.3 Nakon prebacivanja kormila brod još neko vrijeme kruži u desno, ali
sa sve manjom kutnom brzinom. Kao odziv kormilu, brod mora prekinuti kruženje u
desno i početi kružiti lijevo. Prilikom kruženja u lijevo brod presjeca početni
kurs i u trenutku kad dosegne promjena kursa od 10o na drugu stranu,
kormilo se opet prekreće na 10o desno. (treće izvršenje)
3.2.7 Prvi premašaj kursa je promjena kursa od trenutka drugog izvršenja
do trenutka prekida kruženja.
3.2.8 Drugi
premašaj kursa je promjena kursa od trenutka trećeg izvršenja do trenutka
slijedećeg prekida kruženja.
3.2.9 Z-20o/20o se provodi postupkom iz 3.2.6
korištenjem 20o za otklon kormila i 20o za promjenu kursa
umjesto 10o za otklon kormila i 10o za promjenu kursa,
redoslijedno.
3.2.10 Manevrom zaustavljanja svom snagom krmom se određuje doplov broda
od trenutka naredbe stroju do trenutka zaustavljanja broda u vodi.
3.2.11 Doplov je duljina putanje srednje točke broda, mjerena od trenutka
naredbe stroju do trenutka zaustavljanja broda u vodi.
4.1 Standardni manevri se trebaju provoditi bez upotrebe upravljačkih
pomagala koja nisu stalno dostupna ili spremna u normalnoj eksploataciji broda.
4.2 Uvjeti primjene standarda
Ispitivanja koja služe za ocjenu upravljivosti broda
trebaju se provesti na obje strane broda uz uvjete:
4.2.1 duboke,
neograničene vode;
4.2.2 mirnog
okoliša;
4.2.3 na punom
gazu i ravnoj kobilici;
4.2.4 pri
ustaljenoj pravocrtnoj pokusnoj brzini.
4.3 Kriteriji
Upravljivost broda se smatra zadovoljavajućom ako su
zadovoljeni slijedeći kriteriji:
4.3.1 Okretljivost
U manevru okretanja, napredovanje ne smije biti veće
od 4.5 dužine broda, a taktički promjer ne smije biti veći od 5 dužina broda.
4.3.2 Početna okretljivost
Primjenom otklona kormila od 10o lijevo/desno,
od trenutka naredbe do trenutka promjene kursa za 10o, brod ne smije
prevaliti put dulji od 2.5 duljine broda.
4.3.3 Sposobnost prekida pruženja i držanja kursa
4.3.3.1 Veličina prvog premašaja kursa u Z-10o/10o
manevru ne smije prijeći:
10o, ako
je L / V < 10 sekundi;
20o, ako
je L / V ³ 30 sekundi;
(5o +1o/2 (L / V)) ako je 10 £ L / V <
30 sekundi,
gdje su L
i V izraženi u m i m/s,
redoslijedno.
4.3.3.2 Veličina drugog premašaja kursa u
Z-10o/10o manevru ne smije prijeći gore navedene
vrijednosti kriterija za 1. prebačaj za više od 15o.
4.3.3.3 Veličina prvog premašaja kursa u
Z-20o/20o manevru ne smije prijeći 25o.
4.3.4 Zaustavljivost
Doplov broda u manevru zaustavljanja svom snagom krmom
ne smije prijeći 15 dužina broda. Ipak, ovlašteno tijelo može ovu veličinu
promjeniti kada se pokaže da nije primjenjiva na brodove velikih istisnina.
5.1 U slučaju da su pokusi provedeni u uvjetima drugačijim od onih navedenih
u 4.2.3, potrebne ispravke treba
provesti u skladu s uputama u objašnjenjima Standarda upravljivosti što ih je
razvila Organizacija.
5.2 Kada standardni pokusi upravljivosti ukažu na dinamičku
nestabilnost, za utvrživanje stupnja nestabilnosti mogu se provesti dodatni
pokusi. Upute za ove pokuse, kao što su spiralni pokus ili pokus izvlačenja,
uključene su u objašnjenjima Standarda upravljivosti što ih je razvila
Organizacija.