![]() |
![]() |
![]() |
4.8 Linearizirani model sila na kormilu
Za potrebe proračuna osnovnih svojstava
kormilarenja po formulama iz poglavlja 4.3 i kontrole dinamičke stabilnosti
broda prema formulama iz poglavlja 4.4, uvode se pretpostavke u skladu s
linearnom teorijom upravljivosti broda:
1.
zanemaruje se utjecaj uzdužnog na poprečna gibanja
broda (x-komponenta jednadžbi gibanja)
2.
zanemaruje se promjena uzdužne komponente brzine
broda (
)
3.
zanemaruje se promjena brzine vrtnje propelera (
),
4.
pretpostavlja se mali kut zanošenja kormila (
)
5.
zanemaruje se utjecaj otpora kormila na poprečnu
silu kormila (
)
6.
pretopstavlja se da je koeficijent uzgona kormila
linearna funkcija napadnog kuta:
(4.44)
nakon čega jednadžbe (4.35) sila na kormilu:
poprimaju
jednostavan oblik:
(4.45)
Korištenjem
(4.33) i (4.44), za poprečnu silu na kormilu dobiva se linearizirani izraz:
(4.46)
Napadni
kut kormila
na krmi broda i u
struji propelera jednak je zbroju geometrijskog kuta otklona kormila
i kuta pristrujavanja
vode na kormilo
, (vidi sliku 4.3),
pa se sila na kormilu može napisati u obliku:
(4.47)
Ako
se u izraz za brzinu i kut pristrujavanja vode na kormilo (4.38), uvrsti
pretpostavka linearne teorije
, vrijedi:
(4.48)

Slika
4.3
Pojednostavljena slika pristrujavanja vode na kormilo
Za
komponente brzine pristrujavanja vode na kormilo može se koristiti
pojednostavljen model strujanja, prikazan na slici 4.3, a koji se dobiva ako se
u jednadžbe (4.39) i (4.40) uvrsti
Kombinacijom
izvedenih izraza može se dobiti:
(4.49)
Korištenjem
pretpostavke linearne teorije
u jednadžbama za
brzinu gibanja kormila i propelera (4.41) dobiva se:
(4.50)
pa
jednadžba (4.49) poprima oblik:
(4.51)
Uvrštenjem
dobivenog izraza u (4.48) dobivaju se formule za proračun brzine i kuta
pritjecanja vode na kormilo:
(4.52)
(4.53)
pa se za poprečnu silu na kormilo (4.47) dobiva:
(4.54)
Budući da je, u okvirima linearne teorije
upravljivosti, koeficijent opterećenja vijka porivom (4.43):
(4.55)
konstantna vrijednost (za konstantnu brzinu broda u=u0 i konstantnu brzinu
vrtnje propelera n=n0 i
poriv vijka mora biti konstantan T=T0),
te da su sve ostale veličine u (4.52) konstantne, to je u okvirima linearne
teorije i brzina pritjecanja vode na kormilo VR konstantna
veličina tijekom cijelog manevra.
Budući da su, nadalje, gustoća vode r,
površina kormila AR i
gradijent koeficijenta uzgona
također
sve konstantne veličine, to su izrazi za poprečnu silu na kormilu (4.54) i
odgovarajući moment (4.45) samo funkcije osnovnih varijabli jednadžbi gibanja (
):
(4.55)
Za rješenje jednadžbi gibanja potrebne su
parcijalne derivacije ovih izraza:
(4.56)
Kod praktčnog proračuna koriste se
bezdimenzionalni oblici ovih gradijenata, kako slijedi:
(4.57)
gdje su:
(4.58)
U sustavu uvedenih pretpostavki o dostrujavanju
vode na kormilo za omjer brzine na kormilu i brzine napredovanja borda
dobiva se
izraz:
(4.59)
Gradijent koeficijenta uzgona kormila
određuje
se pokusom slobodne vožnje kormila ili se procjenjuje iz rezultata pokusa s
vođenim modelom (uz pretpostavku veličine koeficijenta sustrujanja na kormilu wR).
Za kormila bez rubnih ploča može se koristiti poluempirijski izraz:
(4.60)
gdje je
izduženje
kormila:
(4.61)
slijedećih geometrijskih karakteristika:
površina
kormila
visina kormila
srednja
duljina profila kormila