4.8 Linearizirani model sila na kormilu
Za potrebe proračuna osnovnih svojstava
kormilarenja po formulama iz poglavlja 4.3 i kontrole dinamičke stabilnosti
broda prema formulama iz poglavlja 4.4, uvode se pretpostavke u skladu s
linearnom teorijom upravljivosti broda:
1.
zanemaruje se utjecaj uzdužnog na poprečna gibanja
broda (x-komponenta jednadžbi gibanja)
2.
zanemaruje se promjena uzdužne komponente brzine
broda ()
3.
zanemaruje se promjena brzine vrtnje propelera (),
4.
pretpostavlja se mali kut zanošenja kormila ()
5.
zanemaruje se utjecaj otpora kormila na poprečnu
silu kormila ()
6.
pretopstavlja se da je koeficijent uzgona kormila
linearna funkcija napadnog kuta:
(4.44)
nakon čega jednadžbe (4.35) sila na kormilu:
poprimaju
jednostavan oblik:
(4.45)
Korištenjem
(4.33) i (4.44), za poprečnu silu na kormilu dobiva se linearizirani izraz:
(4.46)
Napadni
kut kormila na krmi broda i u
struji propelera jednak je zbroju geometrijskog kuta otklona kormila i kuta pristrujavanja
vode na kormilo , (vidi sliku 4.3),
pa se sila na kormilu može napisati u obliku:
(4.47)
Ako
se u izraz za brzinu i kut pristrujavanja vode na kormilo (4.38), uvrsti
pretpostavka linearne teorije , vrijedi:
(4.48)
Slika
4.3
Pojednostavljena slika pristrujavanja vode na kormilo
Za
komponente brzine pristrujavanja vode na kormilo može se koristiti
pojednostavljen model strujanja, prikazan na slici 4.3, a koji se dobiva ako se
u jednadžbe (4.39) i (4.40) uvrsti Kombinacijom
izvedenih izraza može se dobiti:
(4.49)
Korištenjem
pretpostavke linearne teorije u jednadžbama za
brzinu gibanja kormila i propelera (4.41) dobiva se:
(4.50)
pa
jednadžba (4.49) poprima oblik:
(4.51)
Uvrštenjem
dobivenog izraza u (4.48) dobivaju se formule za proračun brzine i kuta
pritjecanja vode na kormilo:
(4.52)
(4.53)
pa se za poprečnu silu na kormilo (4.47) dobiva:
(4.54)
Budući da je, u okvirima linearne teorije
upravljivosti, koeficijent opterećenja vijka porivom (4.43):
(4.55)
konstantna vrijednost (za konstantnu brzinu broda u=u0 i konstantnu brzinu
vrtnje propelera n=n0 i
poriv vijka mora biti konstantan T=T0),
te da su sve ostale veličine u (4.52) konstantne, to je u okvirima linearne
teorije i brzina pritjecanja vode na kormilo VR konstantna
veličina tijekom cijelog manevra.
Budući da su, nadalje, gustoća vode r,
površina kormila AR i
gradijent koeficijenta uzgona također
sve konstantne veličine, to su izrazi za poprečnu silu na kormilu (4.54) i
odgovarajući moment (4.45) samo funkcije osnovnih varijabli jednadžbi gibanja ():
(4.55)
Za rješenje jednadžbi gibanja potrebne su
parcijalne derivacije ovih izraza:
(4.56)
Kod praktčnog proračuna koriste se
bezdimenzionalni oblici ovih gradijenata, kako slijedi:
(4.57)
gdje su:
(4.58)
U sustavu uvedenih pretpostavki o dostrujavanju
vode na kormilo za omjer brzine na kormilu i brzine napredovanja borda dobiva se
izraz:
(4.59)
Gradijent koeficijenta uzgona kormila određuje
se pokusom slobodne vožnje kormila ili se procjenjuje iz rezultata pokusa s
vođenim modelom (uz pretpostavku veličine koeficijenta sustrujanja na kormilu wR).
Za kormila bez rubnih ploča može se koristiti poluempirijski izraz:
(4.60)
gdje je izduženje
kormila:
(4.61)
slijedećih geometrijskih karakteristika:
površina
kormila
visina kormila
srednja
duljina profila kormila